Korisni tekstovi

#Saveti za mame

Saveti za mame

...

Zašto je redovan unos DHA u preporučenim količinama izuzetno važan tokom trudnoće i dojenja?

DHA (dokozaheksaenska kiselina) spada u grupu omega 3 masnih kiselina. Omega 3 masne kiseline su jedna od dve familije esencijalnih masnih kiselina. One se ne mogu sintetisati u ljudskom telu, ali su vitalne za normalan metabolizam i zdravlje našeg organizma.

DHA je glavni konstituent ćelijskih membrana i ima mnogobrojne uloge u raznim procesima koji se odvijaju u našem organizmu.

Danas je dobro poznato da DHA doprinosi normalnoj funkciji mozga i održavanju zdrave funkcije vida.  

Naučni dokazi su potvrdili da se DHA intenzivno akumulira u mozgu i očima bebe, naročito u poslednjem trimestru trudnoće, kao i u prvih šest meseci života bebe, kada se ona uglavnom hrani majčinim mlekom, ukoliko majka može da doji. U tom periodu beba sve hranljive sastojke dobija iz majčinog mleka, čiji hranljivi sastav zavisi samo od ishrane majke.  

Zvanična preporuka je da dnevni unos DHA kod trudnica i dojilja ne bude ispod 200 mg , zbog vitalne važnosti odgovarajućeg unosa DHA za normalan razvoj mozga i funkcije vida kod beba. 

Kao i druge omega 3 masne kiseline, DHA se većinom nalazi u masnoj ribi, kao što su losos, tuna ili sardine. Stavovi i mišljenja oko unosa ribe tokom trudnoće su različiti. Oprez treba da postoji zbog porekla ribe i eventualnog zagađenja. 

PreMama duo Active dodatak ishrani sadrži 200 mg DHA u jednoj kapsuli, kako bi se obezbedio preporučeni dnevni unos za majku i bebu. 

Vidi više

Saveti za mame

...

Dojenje i bol: kako to prevazići?

Dojenje je jedan od najprirodnijih, normalnih procesa koje žena može iskusiti tokom svog života. To je prelep trenutak povezivanja majke i deteta. Stručnjaci savetuju majkama isključivo dojenje deteta najmanje 6 meseci i da nastave da dohranjuju svoje dete majčinim mlekom do 2 godine.

Majčino mleko je idealna hrana za bebe. Sadrži hranljive materije potrebne za pravilan rast i razvoj bebe, kao i antitela koja štite bebu. Osim što je dobro za bebu, dojenje je dobro i za majku.

Međutim, nekim majkama dojenje može predstavljati izazov, pa tako neke imaju probleme kao što su nelagodnost i bol tokom procesa dojenja. Budite strpljivi, to je sve očekivano, jer i mami i bebi treba vremena da se naviknu na proces dojenja, ali nakon što uspiju, dalje sve ide glatko.

Koji su izazovi dojenja?

Postoji više izazova za majku koja doji, posebno ako kroz sve to prolazi prvi put. Navešćemo neke:

  • Prepunjenost dojki je veliki izazov za većinu dojilja. Kada se grudi prepune mlekom, mogu biti tvrde i veoma bolne. To se najčešće dešava u prvim danima dojenja, kada bebi zapravo treba veoma malo mleka, ali vrlo često. Razlog može biti i prekomerna proizvodnja mleka dok se ne uspostavi balans između potražnje i proizvodnje ili jednostavno beba u početku može nepravilno da sisa.
  • Ukoliko beba nepravilno hvata bradavicu tokom sisanja, to može izazvati bol ili čak krvarenje bradavica, što takođe izaziva dodatnu nelagodnost i bol.
  • Začepljeni mlečni kanali su jedan od čestih razloga za bolne grudi kod dojilja. Ako se mlečni kanali u dojkama ne dreniraju pravilno, mogu se začepiti, što je takođe neprijatno i bolno iskustvo. Možete osetiti kvržicu na mestu gde je mlečni kanal blokiran. Ne brinite, to je normalno. Međutim, ako se začepljeni kanal ne izdrenira (iscedi), to može dovesti do mastitisa (upale mlečnih žlezda i kanalića), što takođe može biti prilično nelagodno i bolno iskustvo.
  • Mastitis je zapaljenje tkiva dojke koje ponekad može uključivati i infekciju. Posledice su otok, bol u dojkama i crvenilo, što može biti prilično teško za majku. Mastitis takođe može izazvati simptome slične gripu sa temperaturom, a bol je obično intenzivniji od bola kod začepljenih mlečnih kanala. Obavezno se obratite svom lekaru ako sumnjate da imate mastitis. Možda će Vam trebati dodatna terapija, kao što su antibiotici.

Šta možete učiniti da smanjite verovatnoću pojave bolova tokom dojenja?

Postoji više stvari koje možete učiniti da smanjite bol tokom dojenja u zavisnosti od situacije.

  • Prvenstveno, možda zvuči kontraintuitivno, ali u većini slučajeva morate da pregurate bol i da nastavite sa dojenjem. Vašim bradavicama možda treba malo vremena da očvrsnu nakon čega je dojenje bezbolan process.
  • Najvažnije je obezbediti da beba dobro i pravilno drži bradavicu tokom sisanja, jer nepravilan prihvat može da izazove ranice na bradavicama, a potom i ostale prateće probleme i naravno bol.
  • Kada imate začepljen mlečni kanal, topao tuš i nežna masaža bolne dojke mogu biti veoma efikasni za dreniranje začepljenih kanala i ublažavanje bolova. Toplina tuša i pritisak masaže podstiču protok mleka i mogu sprečiti ozbiljniji problem kao što je mastitis. Kada se dojke dobro izmasiraju i iscede više puta tokom prvih dana dojenja, kada se svi kanalići kojima teče mleko u dojkama ,,razrade’’ i kada se uspostavi redovno dojenje, ovaj problem biva potpuno prevaziđen.
  • Ukoliko količina mleka još nije izbalansirana sa potrebama bebe, izmuzavanje pomoću pumpice nakon podoja, može dodatno stimulisati produkciju mleka, osigurati drenažu mlečnih kanalića, a ovo izmuzeno mleko može poslužiti za dodatnu dohranu bebe ili ako se zamrzne, sačuvati za kasnije.
  • Pored toga, možete nabaviti dobru kremu za bradavice. Preterano suve bradavice mogu ispucati i biti bolne, a dobra krema za bradavice može ublažiti bol, nelagodnost, kao i prevenirati rizik od pojave ragada (ispucale kože) oko bradavica. Prevencija ragada je važna jer one mogu biti i dodatni uzrok mastitisa. Većina krema, namenjenih za negu bradavica, napravljena je od 100% lanolina i bezbedna je za bebe. Najbolje je bradavice nakon dojenja oprati, osušiti i namazati melemom za bradavice da bi se melem što duže zadržao između podoja. Takođe pre podoja možete oprati bradavice, iako su ovi melemi bezbedni za bebe.
  • Dojilje takođe mogu da investiraju u kvalitetne grudnjake za dojenje, izrađene od prirodnih materijala (npr. pamuk) i koji se lako mogu pričvrstiti i skinuti kada je to potrebno.

Ne odustajte! Biće sve lakše i lepše!

Drage dojilje, nemojte odustati! Prvi dani Vašeg puta dojenja mogu izgledati teško, ali važno je da budete uporne i istrajne, jer problemi koji mogu da se pojave na početku, kada se prevaziđu, više ništa neće ometati podoj.  Naravno, potražite stručnu medicinsku pomoć kad god Vam zatreba i sledite savete. Dojenje je u početku najizazovnije, ali kako se Vi i Vaša beba naviknete na to, to će postati lakše i prijatnije iskustvo, bez bolova i problema. Ovaj trud se višestruko isplati. Dojenje je i ušteda Vašeg vremena, koje ne morate trošiti na sterilizaciju i pripremanje bočica sa mlečnom formulom za bebu. Očuvanje dojenja koje je tako dragoceno za bebu, takođe će i Vama olakšati hranjenje bebe jer ništa bolje i lakše od uvek spremnog, toplog, svežeg mleka.

Vidi više

Saveti za mame

...

Dojenje tokom bolesti: Šta bi majke trebalo da rade?

Postoji stara izreka „mamin posao nikad nije gotov“. Kuvanje, čišćenje, briga o porodici… psihičkom i fizičkom opterećenju nikad kraja. Ovo je posebno teško ako majka ima neku vrstu prehlade ili gripa. Da, sezone gripa i prehlade su posebno izazovne za porodicu, ali rekli bismo da su posebno teške za majke koje doje. Često se pitaju da li treba da nastave da doje dok su bolesne. Pokušaćemo da razjasnimo ove dileme.

Kao što smo spomenuli, dojenje tokom bolesti može biti veliki izazov za majku. Uglavnom zato što postoje neke mere bezbednosti, ali i zato što je to prilično neprijatno iskustvo. Kada ste prehlađeni ili imate grip, sve što želite je da ležite u krevetu i da se odmorite. Međutim, dojilje najčešće nemaju ovu opciju. Postavljaju se pitanja:

Da li je bezbedno dojiti bebu dok je mama bolesna?

Ne brinite, sve dok preduzimate odgovarajuće higijenske mere kao što je pranje ruku ili nošenje maske, Vaša beba će biti bezbedna. U stvari, većina zdravstvenih radnika podstiče majke da doje svoje bebe čak i tokom bolesti kako bi održale količinu mleka.

Dojenje takođe pruža dobru dozu zaštite za Vašu bebu od prehlade, gripa ili drugih bolesti koje možete imati zahvaljujući antitelima koja se proizvode dok ste bolesni i čuvaju se u majčinom mleku.

Da li je bezbedno uzimati lekove tokom dojenja?

Kada je u pitanju uzimanje lekova za grip ili prehladu, najbolje je da se konsultujete sa lekarom ili farmaceutom. Ne uzimajte ništa bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom jer neki lekovi mogu biti štetni za Vašu bebu.

Obično se lekovi koji se mogu uzeti bez recepta kao što je paracetamol, kada se koristi za kratkotrajno lečenje bola i povišene temperature u preporučenim dozama, smatra bezbednim tokom dojenja. Ako treba da uzmete antibiotik, proverite sa svojim lekarom da li je bezbedan za upotrebu tokom dojenja.

Šta još možete učiniti?

Možete uzeti dijetetski dodatak koji sadrži vitamine i minerale. Majčin organizam se iscrpljuje dojenjem, nedostatkom sna i svim izazovima tokom ovog perioda. Dakle, suplementacija esencijalnim mikronutrijentima bi bila korisna za Vaše opšte zdravlje, a ne samo za Vaš imuni sistem.

Posebno je važno obratiti pažnju na dobru hidrataciju tokom prehlade. Pijte puno tečnosti i koristite ovlaživač. Suv vazduh i loša ventilacija mogu pogoršati prehladu. Pokušajte da se odmorite i, što je veoma važno, pokušajte da spavate kada Vaša beba spava. Znamo da to nije uvek moguće, ali odmor Vašeg tela je veoma važan kada ste bolesni, pa pokušajte da se odmarate što je više moguće. To svakako uključuje manje kućnih poslova i manje fizičkih napora.

Dojenje dok ste bolesni definitivno je izazov. Ipak, moraćete da date sve od sebe da ostanete mirni i sledite savete svog lekara tokom ovog perioda. Znajte da će većina majki proći kroz slično iskustvo u jednom ili drugom trenutku. I ovo će proći.

Vidi više

Saveti za mame

...

Ishrana tokom dojenja: Koliko treba da jedem tokom dojenja?

Dojenje je lep proces. Ne samo da omogućava majkama da hrane i neguju svoje bebe, već je u isto vreme i sjajnana prilika za povezivanje sa bebom. Međutim, mnogim majkama taj proces ne ide lako. Većina njih se bori sa nedostatkom sna, a za mnoge nove majke i samo dojenje može biti izazov, barem u prvim danima.

Iako je dobro poznato da su bebama potrebne ishrana i nega, ista izjava se može primeniti i na majke. Bebe svoju dnevnu dozu hranljivih materija, vode i antitela dobijaju kroz majčino mleko. Ali šta je sa majkama?

Ishrana tokom dojenja je veoma važna

Zaista jeste. Opšta smernica koju većina stručnjaka daje majkama koje doje je da im tokom dojenja nije potrebna nikakva posebna ishrana. Međutim, ishrana dojilje mora biti zdrava i nutritivno uravnotežena. Šta to znači?

Sve grupe namirnica treba da budu uključene u Vašu dnevnu ishranu. To znači da jelovnik treba da sadrži puno sezonskog voća i povrća, kao i dosta izvora proteina kao što su jaja, riba i meso. Ne zaboravimo na zdrave ugljene hidrate i drugu hranu bogatu skrobom, kao što su pirinač, hleb od celog pšeničnog zrna, krompir i testenine. Konačno, treba uključiti i brze i ukusne žitarice jer su bogate vlaknima.

Kada dostignete punu proizvodnju mleka, koja bi obično bila negde između 750 ml – 1000 ml dnevno, pobrinite se da budete i dobro hidrirani.

Ono što treba da izbegavate tokom dojenja je prerađena, pržena ili generalno „brza hrana“ koja nema hranljivu vrednost. Znamo da ovo generalno nije zdrava hrana ni za koga, a posebno za dojilje. Tokom dojenja, najbolje je izbegavati i alkohol.

Neke od Vas možda slede određeni stil života (veganski ili vegetarijanski) ili se moraju pridržavati ograničene dijete iz određenih razloga. Bez obzira na to, znamo da nije uvek lako voditi računa o svojoj ishrani kada morate rešiti toliko stvari tokom dana. U ovom slučaju, dodatna suplementacija dodacima ishrani (dijetetskim suplementima) može biti od pomoći.

Kako izgleda ishrana dojilja u smislu kalorija?

Verovali ili ne, nema drastične razlike kada je u pitanju ishrana dojilja u pogledu unosa kalorija. Preporučuje se da dojilje unose samo dodatnih 450 do 500 kalorija dnevno, povrh uobičajenog preporučenog unosa kalorija za žene.

Ponekad bi potreban broj dodatnih kalorija varirao, uzimajući u obzir indeks telesne mase, da li majka doji blizance i obim dojenja, ili ako majka dojenje nadopunjuje mlečnom formulom.

Na kraju krajeva, ne treba da brinete o kalorijama dok dojite. Kontraproduktivno je biti previše strog po pitanju toga. Samo sledite potrebe svog tela. Dojenje sagoreva mnogo energije, tako da je sasvim normalno da su Vam potrebne dodatne kalorije u ishrani.

Zapamtite, Vi hranite još jedno živo biće. Proizvodite hranu koja treba da obezbedi rast i razvoj zdrave bebe. Zato je veoma važno da se zdravo hranite dok dojite i sve ostalo će biti u redu.

Možeš ti to, mama!

Vidi više

Saveti za mame

...

Kafa tokom trudnoće: Koliko je kafe dozvoljeno?

Za većinu nas, miris te prve šoljice kafe, dovoljan je razlog za jutarnje buđenje. Možemo se složiti da je to odličan i ukusan početak dana. Neki od nas čak uživaju u kafi više puta tokom dana. Međutim, ako ste trudni, možda biste ipak trebali ograničiti unos kofeina. To je dobro za Vas i za bebu. U nastavku sledi pojašnjenje.

Hrana i piće koji su NE-NE!

Među namirnicama i pićima koje trudnice ne bi trebalo da konzumiraju (u većim količinama ili uopšte), visoko na listi su kafa i alkohol. Takođe, određena vrsta mesa i sireva, delikatesno meso i delimično kuvana jaja smatraju se nebezbednim za konzumiranje tokom trudnoće. Zbog toga će, naravno, mnogi lekari savetovati trudnicama da ograniče potrošnju ili potpuno prestanu da konzumiraju ove proizvode.

Kofein nije samo u kafi!

Ako ste trudni, najbolje je znati da se kofein ne nalazi samo u kafi. Takođe se nalazi u nekim čajevima, bezalkoholnim pićima, mnogim energetskim pićima, pa čak i nekim čokoladama. Dakle, ako ste trudni, najbolje je da izbegavate i ovu hranu. Ionako je često puna dodatog šećera i mnogih drugih štetnih sastojaka.

Postoji nekoliko razloga zašto lekari savetuju ograničavanje unosa kofeina tokom trudnoće.

Prvo i najvažnije, iako bi Vaš organizam mogao metabolisati veće količine kofeina, organizam Vaše bebe, koji je u razvoju, ne može. Kofein može uticati na obrasce spavanja Vaše bebe, a pošto je stimulans, može vas oboje držati budnima. To niko ne želi, zar ne?

Štaviše, kofein je prirodni diuretik. Prekomerna konzumacija kofeina ne samo da može povećati Vaše mokrenje, već može doprineti i dehidraciji. S druge strane, to takođe može povećati Vaš krvni pritisak. Ako već patite od visokog krvnog pritiska, kofein će učiniti više štete nego koristi. Obavezno sledite uputstva svog lekara u svakom trenutku.

Dakle, postavlja se pitanje… Koliko je kafe dozvoljeno tokom trudnoće?

Ako želite da budete potpuno sigurni u tačnu količinu kofeina koju treba da konzumirate tokom trudnoće, najbolje je da se konsultujete sa svojim ginekologom. Zdravstveni radnik može biti od veće pomoći u davanju saveta, ali opšte pravilo koje savetuju mnogi zdravstveni radnici je da ograničite unos kafe na manje od 200 ml dnevno. To je otprilike jedna šoljica kuvane kafe dnevno.

Na kraju krajeva, izbegavanje kofeina u bilo kom obliku je najbolji izbor za Vas i Vašu bebu. Ako ipak ne možete ne konzumirati kofein, onda je jedna šoljica kafe dnevno sasvim dovoljna.

Vidi više

Saveti za mame

...

Prenatalni genetski testovi: koje su opcije i kada ih treba uraditi?

Upravo ste saznali da ste trudni. Čestitamo! Devet meseci trudoće je vreme puno strepnje i izazova, naročito za roditelje koji  prvi put prolaze kroz sve to. Prvi ultrazvuk, prvi bebin udarac nogom u stomak… Međutim, od mnogih medicinskih testova koji su predviđeni u trudnoći, nekoliko je neobaveznih.

Da, svaki trimestar trudnoće zahteva puno praćenja, testova i smernica kako bi se obezbedila zdrava trudnoća za majku i bebu. Svaki roditelj se nada da će imati zdravu bebu, a prenatalni skrining testovi su odličan način da se u to uverite.

Šta su prenatalni genetski testovi?

Ovo su testovi osmišljeni da potencijalnim roditeljima daju informacije o mogućim genetskim poremećajima koje njihovo dete može imati. Većina genetskih poremećaja je nasleđena od jednog ili oba roditelja, pa je najbolje otkriti ih rano u trudnoći. Ovde je vredno napomenuti da se genetski testovi mogu uraditi i pre trudnoće, ako oba partnera žele da se uvere da nisu nosioci genetskog poremećaja. Za sada ćemo se fokusirati samo na prenatalne.

Postoje dve glavne vrste prenatalnih genetskih testova. Prenatalni skrining testovi i prenatalni dijagnostički testovi. Prvi određuju da li postoji verovatnoća (ili rizik) da će beba imati urođene mane, dok drugi određuju da li beba ima urođenu manu. Dijagnostički testovi su jedini način da se postavi dijagnoza, ali oba ova testa nisu obavezna.

Skrining testovi u prvom trimestru

Najčešći skrining testovi su u prvom tromesečju, poznati kao kombinovani skrining u prvom trimestru. Oni mogu uključivati testove koji ukazuju na rizik od Daunovog sindroma (trizomija 21 ili prisustvo dodatnog hromozoma na poziciji 21), Edvardsovog sindroma (trizomija 18) i Patauovog sindroma (trisomija 13). Testovi uključuju krvnu sliku, ultrazvuk nuhalne translucencije (NT), određivanje starosti i težine majke i gestacijske starosti. Obično se rade između 9. i 13. nedelje trudnoće.

Prenatalni dijagnostički testovi

Ovi testovi mogu utvrditi sa tačnošću većom od 99,9% da li beba u razvoju ima hromozomsku abnormalnost ili ne. Najčešće se koristi amniocenteza, koja se radi u drugom trimestru. Obično, ako skrining test u prvom trimestru pokaže određeni nivo rizika za genetski poremećaj ili ako je majka starija od 35 godina, lekar može preporučiti dijagnostički test.

Zašto bi trebalo da uradite prenatalni genetski skrining?

Kao što smo pomenuli, ovi testovi su opcioni i zavise od ličnih preferencija roditelja. Međutim, postoji mnogo razloga zbog kojih se roditelji mogu odlučiti na ove testove. Jedan od ovih razloga je porodična istorija nekih genetskih poremećaja. Ako jedan ili oba roditelja imaju člana porodice sa genetskim poremećajem, velika je verovatnoća da će ga i njihovo dete naslediti. Drugi razlog je ako je trudnica starija od 35 godina ili je već imala istoriju pobačaja ili mrtvorođenih.

Šta god da odlučite da uradite, najbolje je da se prvo konsultujete sa svojim lekarom. Vaš medicinski tim će vas savetovati o vrstama testova i opcijama koje imate tokom trudnoće.

Vidi više

Saveti za mame

...

Krvarenje u trudnoći: Kada treba da se zabrinem?

Ako ste trudni i primetite malu količinu krvi na donjem vešu, pokušajte da ne paničite. Krvarenje tokom trudnoće je prilično često i nije uvek znak da nešto nije u redu sa Vama ili Vašom bebom.

Vaginalno krvarenje tokom trudnoće javlja se češće nego što mislite, a za to može biti nekoliko uzroka. Krvarenje tokom trudnoće može biti ozbiljno stanje, ali na sreću većina je bezopasna i ne bi trebalo da bude razlog za zabrinutost. U svakom slučaju, ako primetite krv na donjem vešu, odmah se obratite lekaru. 

Uzroci krvarenja u trudnoći

Kao što smo ranije spomenuli, postoji mnogo uzroka krvarenja tokom trudnoće. Međutim, važno je napomenuti da postoje dve veoma različite vrste krvarenja tokom trudnoće.

Prvi tip se zove „spotting“ ( tačkasto krvarenje, jer ostavlja tačkaste, krvave mrlje na donjem vešu). Obično je bezopasno, slabo krvarenje i javlja se rano u trudnoći. To se uglavnom dešava kada se embrion zakači za sluzokožu materice, a krvarenje nije toliko zabrinjavajuće. Krvarenje kasnije u trudnoći može biti razlog za zabrinutost. U ranoj trudnoći to obično nije slučaj. Ipak važno je da kontaktirate lekara ako primetite krvarenje u bilo kom trenutku trudnoće.

Trudnoća je delikatan period u životu svake žene, a čak i sama trudnoća može izazvati promene na ionako osetljivom grliću materice. U to vreme Papa testovi i seksualni odnosi mogu da izazovu vaginalno krvarenje kao i infekcije urinarnog trakta. I one su prilično česte.

Krvarenje u prvom trimestru takođe može biti znak vanmaterične trudnoće, molarne trudnoće ili pobačaja. Trudnice mogu imati neku vrstu krvarenja pre pobačaja, ali ne uvek.

Najčešći uzroci krvarenja u drugom i trećem trimestru su abrupcija placente, prevremeni porođaj ili pobačaj.

Koja vrsta krvarenja je normalna?

Lagano krvarenje (tačkasto) je sasvim normalno tokom trudnoće. Ova vrsta krvarenja u prvom tromesečju se javlja u 15 do 25 od 100 trudnoća.

Međutim, jače krvarenje nije normalno. Obavezno obavestite svog lekara ako dođe do jačeg krvarenja nego inače ili ako je praćeno bolom, groznicom ili grčevima. Takođe proverite boju krvi, kao i tok krvarenja. Ako se pogorša, to je obično znak da nešto nije u redu i da morate da posetite lekara.

Postoje saveti koje Vaš lekar može preporučiti kako bi Vam pomogli da održite trudnoću i sprečite krvarenje. Vodite računa se da se tokom ovog perioda ne bavite bilo kakvim napornim aktivnostima i pijte puno tečnosti. Među stvarima koje ne treba da radite: nemojte uzimati lekove koje Vam nije propisao lekar, a takođe ne koristite tampone. I na kraju, pokušajte da ostanete mirni tokom svega. Budite pozitivni i obratite se svom lekaru ako Vam je potreban medicinski savet.

Tokom trudnoće ili čak nakon porođaja, neki simptomi nisu mnogo zabrinjavajući, ali drugi mogu značiti da nešto nije u redu. Naravno, nije lako, ali panika i nervoza neće pomoći. Dobro ili loše, i ovo će proći.

Vidi više

Saveti za mame

...

Prirast težine u trudnoći: koliko je normalno?

Prvo i najvažnije, hajde da počnemo sa jednom umirujućom informacijom. Povećanje telesne težine tokom trudnoće je sasvim normalno. Očekuje se da će se trudnica ugojiti između 10 i 12,5 kilograma, pri čemu se najveći prirast telesne težine javlja uglavnom posle 20. nedelje trudnoće.

Međutim, postoji činjenica koju treba uzeti u obzir kada se govori o prirastu težine tokom trudnoće. Važno je da se radi o zdravom prirastu telesne težine. To znači da jedete zdravu i nutritivno bogatu hranu i da ostanete aktivni tokom trudnoće kako biste osigurali da Vaše povećanje telesne težine bude u očekivanom, zdravom opsegu.

Koje su moguće zdravstvene komplikacije ako se previše ugojite?

Prekomerno dobijanje na težini tokom trudnoće može povećati verovatnoću razvoja ozbiljnih komplikacija koje potencijalno mogu biti štetne za Vas i Vašu bebu. Jedna takva komplikacija je hipertenzija koja se može javiti tokom trudnoće ili čak preeklampsija.

Gestacijski dijabetes je još jedna potencijalna komplikacija trudnoće. To znači da imate previše glukoze u krvi tokom trudnoće, što može rezultirati rođenjem bebe velike kilaže.

Međutim, čak i ako ne dođe do zdravstvenih problema, što se više ugojite, to će Vam biti teže da izgubite višak kilograma nakon toga.

Već smo spomenuli da prekomerno povećanje telesne težine tokom trudnoće može biti problem. U isto vreme, nedovoljno dobijanje na težini takođe može postati potencijalni problem. Premalo dobijanje na težini može dovesti do toga da se Vaša beba rodi prerano ili sa malom porođajnom težinom.

Dakle, šta se preporučuje za zdravo povećanje telesne težine tokom trudnoće?

Stručnjaci savetuju da tokom trudnoće održavate zdravu i uravnoteženu ishranu. Takođe:

  • preporučuju da ne unosite više od dodatnih 350 kalorija (preko uobičajenog preporučenog unosa kalorija za žene) u prvom i drugom trimestru;
  • preporučuju da ne unosite više od dodatnih 450 kalorija u poslednjem tromesečju trudnoće.

Količina kalorija se menja ako ste trudni sa blizancima, pa bi svoju ishranu trebalo da prilagodite tome. Takođe bi trebalo da razmislite o ograničavanju unosa prerađene hrane i dodanih šećera ili masti u vašoj ishrani. U isto vreme, pokušajte da ostanete fizički aktivni tokom cele trudnoće.

Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir prilikom definisanja težine koju treba da dobijete tokom trudnoće je Vaš početni BMI (Body Mass Index – indeks telesne mase). Što je veći BMI, manje težine treba da dobijete tokom trudnoće. Što je BMI niži, to bi više trebalo da dobijete na težini tokom trudnoće.

Razgovarajte sa svojim doktorom o svim pitanjima i nedoumicama koje imate i uživajte u trudnoći. Vi ste na početku prelepog putovanja zvanog majčinstvo, pa pokušajte da ga maksimalno iskoristite tokom 9 meseci trudnoće.

Vidi više
Vidi više

#Stručni saveti

Stručni saveti

...

D-DIMER I TRUDNOĆA

U poslednje vreme sve češće se susrećemo sa jednim laboratorijskim parametrom koji se naziva D-dimer. Njegove vrednosti često su razlog nedoumica i zabrinutosti, pogotovo u periodu trudnoće.

Imajući u vidu navedeno, ukazuje se potreba za određenim pojašnjenjima vezano za D-dimer.

D-dimer je produkt degradacije, odnosno razgradnje fibrina.To je mali proteinski fragment koji se nalazi u krvi nakon rastvaranja tromba.

Kod zdravih ljudi, nivo D-dimera gotovo da se ne može izmeriti, jer tog proteina i nema u krvi. Pored trombolitičkih stanja, D-dimer je najčešće povišen kod karcinoma i kod sepse. Međutim, postoji i fiziološko stanje u kome je D-dimer povišen. To je trudnoća.

Normalnu trudnoću karakterišu promene u koaguabilnosti (potencijal stvaranja krvnih ugrušaka) krvi i povećan nivo fibrinogena i te promene nazivaju se fiziološkom hiperkoaguabilnošću. Rezultati mnogih studija pokazali su da povećanu mogućnost nastanka tromboze, karakteriše značajna hiperfibrinogenemija (povećana koncentracija fibrinogena u krvi), povećana aktivnost pojedinih faktora koagulacije, smanjena koncentracija prirodnih inhibitora zgrušavanja, pre svega proteina S, kao i intenziviranje procesa adhezije (slepljivanja) i agregacije ( nagomilavanja) trombocita.

Posledica visoke prokoagulacijske aktivnosti je povećani promet fibrina, na šta ukazuje povećana koncentracija D-dimera, koji predstavlja najosetljiviji marker sekundarne fibrinolitičke aktivacije. Promene u hemostatskom sistemu dešavaju se postepeno dostižući najvišu hiperkoaguabilnost u trećem trimestru, što se odnosi i na D-dimer.

Vrednost D –dimera može se u toku prvog trimestra povećati za 1-1,5 put, u toku drugog 1,5 -2 puta, a u toku trećeg i više.

Vrednosti se snižavaju tokom puerperijuma (perioda nakon porođaja) i vraćaju se na fiziološki nivo.

Navedene promene trebalo bi smatrati adaptivnim mehanizmom koji štiti trudnice od krvarenja tokom porođaja i ne bi trebalo da imaju kliničkog značaja. Međutim kod pojedinih trudnica taj porast je veći od predviđenog i tada se povećava opasnost od pojave tromboembolijskih (začepljenje krvnih sudova krvnim ugruškom) poremećaja.

Analiza i procena značaja promene vrednosti D-dimera zahteva detaljnu analizu i procenu hematologa.

Nikako se proizvoljno i površno ne sme pristupati rešavanju ovih promena.

Povećan rizik od tromboembolijskih komplikacija, pre svega DVT (duboke venske tromboze) i plućne embolije javlja se, najčešće, kod trudnica sa kardiovaskularnim faktorima rizika (hipertenzija – povišen krvni pritisak, gojaznost, gestacijski dijabet – šećerna bolest nastala u trudnoći, smanjeno kretanje), ali i kod trudnica sa urođenim ili stečenim poremećajima faktora koagulacije (urođene i stečene trombofilije). Pušenje, takođe, kao pridruženi faktor poremećajima faktora hemostaze (faktori koji učestvuju u zaustavljanju krvarenja) i D-dimera, predstavlja faktor rizika za nastanak tromboembolijskih komplikacija.

Povećane vrednosti D-dimera vezane su i za ozbiljna patološka stanja u trudnoći kao što je abrupcija posteljice (prevremeno odlubljivanje posteljice) i preeklampsija (komplikacija trudnoće koju karakterišu visok krvni pritisak, otoci i bečančevine u mokraći). Veliki broj obolelih trudnica od virusa COVID-19 imalo je značajan porast D-dimera, i do 10 puta veći od fiziološkog. Pretpostavlja se da je razlog tolikog porasta D-dimera poremećaj koagulacije zbog prisustva virusa, kao i oštećenje plućnog tkiva zbog zapaljenja.

Imajući u vidu sve navedeno, lekar je taj koji procenjuje faktor rizika, traži određene laboratorijske analize, pa i D-dimer, i na osnovu njihovih vrednosti i medicinskih indikacija određuje dalje dijagnostičko-terapijske procedure i terapiju.

Vidi više
Vidi više