...

Postporođajna depresija: koji su simptomi i šta se može učiniti?

Procenjuje se da će svaka deseta žena doživeti postporođajnu depresiju nakon porođaja, dok neka istraživanja govore da se radi o svakoj sedmoj ženi. Ovo može zvučati zabrinjavajuće, ali ono što više brine je da u skoro 50% slučajeva nije dijagnostikovana od strane zdravstvenih radnika.

Nekome se može učiniti da je postporođajna depresija svojevrsni „trend” među današnjim majkama, izmišljena bolest koju doživljavaju moderne žene. Istina je sasvim suprotna. Postporođajna depresija nije trend, majke su se borile sa njom i u prošlosti, ali tada se o tome nije govorilo. Ako se vratimo malo dalje u prošlost (u 4. vek pre nove ere), naići ćemo na čuvenog grčkog lekara Hipokrata, koji je među prvima to primetio i pisao o tome.

Šta je postporođajna depresija?

Kao što ime govori, postporođajna depresija je vrsta depresije koja se javlja kod žena u postporođajnom periodu. Obično počinje u prva dva ili tri dana nakon porođaja i može trajati nedeljama ili čak mesecima nakon porođaja. Važno je shvatiti da je čin porođaja za majku iskustvo koje menja život, a da je roditeljstvo izuzetno zahtevan posao, posebno za majku. Za postporođajnu depresiju (ili PPD) kod majki krivi su iscrpljenost, nedostatak sna i hormonske promene. Nemate čega da se stidite ili da osećate krivicu. Ako doživite PPD, niste sami i možete je prevazići uz pravu pomoć.

Kako možete znati da li imate postporođajnu depresiju?

Postoji nekoliko simptoma koje žene sa postporođajnom depresijom mogu iskusiti, a koji su dobri pokazatelji da li i Vi možda patite od PPD:

  • Osećaj tuge ili lošeg raspoloženja je važan simptom na koji treba obratiti pažnju.
  • Osećaj anksioznosti ili razdražljivosti je još jedna crvena lampica da možda imate PPD.
  • Nedostatak energije i gubitak interesovanja da radite stvari koje ste radili takođe je nešto na šta treba obratiti pažnju.
  • Nesanica, gubitak apetita i loša koncentracija su dodatni simptomi PPD.
  • Mogu postojati i negativne ili prisilne misli, anksioznost i osećaj krivice, srama ili beznađa.
  • Plakanje je prilično uobičajeno u postporođajnoj depresiji, kao i problemi s povezivanjem između Vas i Vaše bebe.

Ako osetite bilo koji (ili sve) od ovih simptoma, obavezno se obratite svom lekaru.

Šta možete učiniti da biste pomogli sebi sa postporođajnom depresijom?

Zapamtite, zatražiti pomoć je odličan način da se suočite sa postporođajnom depresijom. Razgovarajte sa svojim lekarom koji će Vas posavetovati o odgovarajućim procedurama. Bilo da je u pitanju savetovanje, psihoterapija ili lekovi, postoje načini da se pomogne.

U međuvremenu:

  • Zatražite pomoć oko kućnih poslova i bebe.
  • Možete ograničiti posetioce u svom domu.
  • Takođe možete raditi stvari koje Vam donose radost, kao što su lagane vežbe ili opuštene šetnje sa bebom.
  • Uravnotežena, nutritivno bogata ishrana je uvek dobra ideja tokom ovog perioda.
  • Odmor je takođe neophodan, pa pokušajte da spavate i odmarate što više možete.

I na kraju, ali svakako ne manje važno, budite ljubazni i strpljivi prema sebi. Vi ste sjajna majka i ovaj period će takođe proći.

Pogledajte povezane tekstove

Saveti za mame

...

Zašto je redovan unos DHA u preporučenim količinama izuzetno važan tokom trudnoće i dojenja?

DHA (dokozaheksaenska kiselina) spada u grupu omega 3 masnih kiselina. Omega 3 masne kiseline su jedna od dve familije esencijalnih masnih kiselina. One se ne mogu sintetisati u ljudskom telu, ali su vitalne za normalan metabolizam i zdravlje našeg organizma.

DHA je glavni konstituent ćelijskih membrana i ima mnogobrojne uloge u raznim procesima koji se odvijaju u našem organizmu.

Danas je dobro poznato da DHA doprinosi normalnoj funkciji mozga i održavanju zdrave funkcije vida.  

Naučni dokazi su potvrdili da se DHA intenzivno akumulira u mozgu i očima bebe, naročito u poslednjem trimestru trudnoće, kao i u prvih šest meseci života bebe, kada se ona uglavnom hrani majčinim mlekom, ukoliko majka može da doji. U tom periodu beba sve hranljive sastojke dobija iz majčinog mleka, čiji hranljivi sastav zavisi samo od ishrane majke.  

Zvanična preporuka je da dnevni unos DHA kod trudnica i dojilja ne bude ispod 200 mg , zbog vitalne važnosti odgovarajućeg unosa DHA za normalan razvoj mozga i funkcije vida kod beba. 

Kao i druge omega 3 masne kiseline, DHA se većinom nalazi u masnoj ribi, kao što su losos, tuna ili sardine. Stavovi i mišljenja oko unosa ribe tokom trudnoće su različiti. Oprez treba da postoji zbog porekla ribe i eventualnog zagađenja. 

PreMama duo Active dodatak ishrani sadrži 200 mg DHA u jednoj kapsuli, kako bi se obezbedio preporučeni dnevni unos za majku i bebu. 

Vidi više

Saveti za mame

...

Dojenje i bol: kako to prevazići?

Dojenje je jedan od najprirodnijih, normalnih procesa koje žena može iskusiti tokom svog života. To je prelep trenutak povezivanja majke i deteta. Stručnjaci savetuju majkama isključivo dojenje deteta najmanje 6 meseci i da nastave da dohranjuju svoje dete majčinim mlekom do 2 godine.

Majčino mleko je idealna hrana za bebe. Sadrži hranljive materije potrebne za pravilan rast i razvoj bebe, kao i antitela koja štite bebu. Osim što je dobro za bebu, dojenje je dobro i za majku.

Međutim, nekim majkama dojenje može predstavljati izazov, pa tako neke imaju probleme kao što su nelagodnost i bol tokom procesa dojenja. Budite strpljivi, to je sve očekivano, jer i mami i bebi treba vremena da se naviknu na proces dojenja, ali nakon što uspiju, dalje sve ide glatko.

Koji su izazovi dojenja?

Postoji više izazova za majku koja doji, posebno ako kroz sve to prolazi prvi put. Navešćemo neke:

  • Prepunjenost dojki je veliki izazov za većinu dojilja. Kada se grudi prepune mlekom, mogu biti tvrde i veoma bolne. To se najčešće dešava u prvim danima dojenja, kada bebi zapravo treba veoma malo mleka, ali vrlo često. Razlog može biti i prekomerna proizvodnja mleka dok se ne uspostavi balans između potražnje i proizvodnje ili jednostavno beba u početku može nepravilno da sisa.
  • Ukoliko beba nepravilno hvata bradavicu tokom sisanja, to može izazvati bol ili čak krvarenje bradavica, što takođe izaziva dodatnu nelagodnost i bol.
  • Začepljeni mlečni kanali su jedan od čestih razloga za bolne grudi kod dojilja. Ako se mlečni kanali u dojkama ne dreniraju pravilno, mogu se začepiti, što je takođe neprijatno i bolno iskustvo. Možete osetiti kvržicu na mestu gde je mlečni kanal blokiran. Ne brinite, to je normalno. Međutim, ako se začepljeni kanal ne izdrenira (iscedi), to može dovesti do mastitisa (upale mlečnih žlezda i kanalića), što takođe može biti prilično nelagodno i bolno iskustvo.
  • Mastitis je zapaljenje tkiva dojke koje ponekad može uključivati i infekciju. Posledice su otok, bol u dojkama i crvenilo, što može biti prilično teško za majku. Mastitis takođe može izazvati simptome slične gripu sa temperaturom, a bol je obično intenzivniji od bola kod začepljenih mlečnih kanala. Obavezno se obratite svom lekaru ako sumnjate da imate mastitis. Možda će Vam trebati dodatna terapija, kao što su antibiotici.

Šta možete učiniti da smanjite verovatnoću pojave bolova tokom dojenja?

Postoji više stvari koje možete učiniti da smanjite bol tokom dojenja u zavisnosti od situacije.

  • Prvenstveno, možda zvuči kontraintuitivno, ali u većini slučajeva morate da pregurate bol i da nastavite sa dojenjem. Vašim bradavicama možda treba malo vremena da očvrsnu nakon čega je dojenje bezbolan process.
  • Najvažnije je obezbediti da beba dobro i pravilno drži bradavicu tokom sisanja, jer nepravilan prihvat može da izazove ranice na bradavicama, a potom i ostale prateće probleme i naravno bol.
  • Kada imate začepljen mlečni kanal, topao tuš i nežna masaža bolne dojke mogu biti veoma efikasni za dreniranje začepljenih kanala i ublažavanje bolova. Toplina tuša i pritisak masaže podstiču protok mleka i mogu sprečiti ozbiljniji problem kao što je mastitis. Kada se dojke dobro izmasiraju i iscede više puta tokom prvih dana dojenja, kada se svi kanalići kojima teče mleko u dojkama ,,razrade’’ i kada se uspostavi redovno dojenje, ovaj problem biva potpuno prevaziđen.
  • Ukoliko količina mleka još nije izbalansirana sa potrebama bebe, izmuzavanje pomoću pumpice nakon podoja, može dodatno stimulisati produkciju mleka, osigurati drenažu mlečnih kanalića, a ovo izmuzeno mleko može poslužiti za dodatnu dohranu bebe ili ako se zamrzne, sačuvati za kasnije.
  • Pored toga, možete nabaviti dobru kremu za bradavice. Preterano suve bradavice mogu ispucati i biti bolne, a dobra krema za bradavice može ublažiti bol, nelagodnost, kao i prevenirati rizik od pojave ragada (ispucale kože) oko bradavica. Prevencija ragada je važna jer one mogu biti i dodatni uzrok mastitisa. Većina krema, namenjenih za negu bradavica, napravljena je od 100% lanolina i bezbedna je za bebe. Najbolje je bradavice nakon dojenja oprati, osušiti i namazati melemom za bradavice da bi se melem što duže zadržao između podoja. Takođe pre podoja možete oprati bradavice, iako su ovi melemi bezbedni za bebe.
  • Dojilje takođe mogu da investiraju u kvalitetne grudnjake za dojenje, izrađene od prirodnih materijala (npr. pamuk) i koji se lako mogu pričvrstiti i skinuti kada je to potrebno.

Ne odustajte! Biće sve lakše i lepše!

Drage dojilje, nemojte odustati! Prvi dani Vašeg puta dojenja mogu izgledati teško, ali važno je da budete uporne i istrajne, jer problemi koji mogu da se pojave na početku, kada se prevaziđu, više ništa neće ometati podoj.  Naravno, potražite stručnu medicinsku pomoć kad god Vam zatreba i sledite savete. Dojenje je u početku najizazovnije, ali kako se Vi i Vaša beba naviknete na to, to će postati lakše i prijatnije iskustvo, bez bolova i problema. Ovaj trud se višestruko isplati. Dojenje je i ušteda Vašeg vremena, koje ne morate trošiti na sterilizaciju i pripremanje bočica sa mlečnom formulom za bebu. Očuvanje dojenja koje je tako dragoceno za bebu, takođe će i Vama olakšati hranjenje bebe jer ništa bolje i lakše od uvek spremnog, toplog, svežeg mleka.

Vidi više
Vidi više