...

Prenatalni genetski testovi: koje su opcije i kada ih treba uraditi?

Upravo ste saznali da ste trudni. Čestitamo! Devet meseci trudoće je vreme puno strepnje i izazova, naročito za roditelje koji  prvi put prolaze kroz sve to. Prvi ultrazvuk, prvi bebin udarac nogom u stomak… Međutim, od mnogih medicinskih testova koji su predviđeni u trudnoći, nekoliko je neobaveznih.

Da, svaki trimestar trudnoće zahteva puno praćenja, testova i smernica kako bi se obezbedila zdrava trudnoća za majku i bebu. Svaki roditelj se nada da će imati zdravu bebu, a prenatalni skrining testovi su odličan način da se u to uverite.

Šta su prenatalni genetski testovi?

Ovo su testovi osmišljeni da potencijalnim roditeljima daju informacije o mogućim genetskim poremećajima koje njihovo dete može imati. Većina genetskih poremećaja je nasleđena od jednog ili oba roditelja, pa je najbolje otkriti ih rano u trudnoći. Ovde je vredno napomenuti da se genetski testovi mogu uraditi i pre trudnoće, ako oba partnera žele da se uvere da nisu nosioci genetskog poremećaja. Za sada ćemo se fokusirati samo na prenatalne.

Postoje dve glavne vrste prenatalnih genetskih testova. Prenatalni skrining testovi i prenatalni dijagnostički testovi. Prvi određuju da li postoji verovatnoća (ili rizik) da će beba imati urođene mane, dok drugi određuju da li beba ima urođenu manu. Dijagnostički testovi su jedini način da se postavi dijagnoza, ali oba ova testa nisu obavezna.

Skrining testovi u prvom trimestru

Najčešći skrining testovi su u prvom tromesečju, poznati kao kombinovani skrining u prvom trimestru. Oni mogu uključivati testove koji ukazuju na rizik od Daunovog sindroma (trizomija 21 ili prisustvo dodatnog hromozoma na poziciji 21), Edvardsovog sindroma (trizomija 18) i Patauovog sindroma (trisomija 13). Testovi uključuju krvnu sliku, ultrazvuk nuhalne translucencije (NT), određivanje starosti i težine majke i gestacijske starosti. Obično se rade između 9. i 13. nedelje trudnoće.

Prenatalni dijagnostički testovi

Ovi testovi mogu utvrditi sa tačnošću većom od 99,9% da li beba u razvoju ima hromozomsku abnormalnost ili ne. Najčešće se koristi amniocenteza, koja se radi u drugom trimestru. Obično, ako skrining test u prvom trimestru pokaže određeni nivo rizika za genetski poremećaj ili ako je majka starija od 35 godina, lekar može preporučiti dijagnostički test.

Zašto bi trebalo da uradite prenatalni genetski skrining?

Kao što smo pomenuli, ovi testovi su opcioni i zavise od ličnih preferencija roditelja. Međutim, postoji mnogo razloga zbog kojih se roditelji mogu odlučiti na ove testove. Jedan od ovih razloga je porodična istorija nekih genetskih poremećaja. Ako jedan ili oba roditelja imaju člana porodice sa genetskim poremećajem, velika je verovatnoća da će ga i njihovo dete naslediti. Drugi razlog je ako je trudnica starija od 35 godina ili je već imala istoriju pobačaja ili mrtvorođenih.

Šta god da odlučite da uradite, najbolje je da se prvo konsultujete sa svojim lekarom. Vaš medicinski tim će vas savetovati o vrstama testova i opcijama koje imate tokom trudnoće.

Pogledajte povezane tekstove

Saveti za mame

...

Zašto je redovan unos DHA u preporučenim količinama izuzetno važan tokom trudnoće i dojenja?

DHA (dokozaheksaenska kiselina) spada u grupu omega 3 masnih kiselina. Omega 3 masne kiseline su jedna od dve familije esencijalnih masnih kiselina. One se ne mogu sintetisati u ljudskom telu, ali su vitalne za normalan metabolizam i zdravlje našeg organizma.

DHA je glavni konstituent ćelijskih membrana i ima mnogobrojne uloge u raznim procesima koji se odvijaju u našem organizmu.

Danas je dobro poznato da DHA doprinosi normalnoj funkciji mozga i održavanju zdrave funkcije vida.  

Naučni dokazi su potvrdili da se DHA intenzivno akumulira u mozgu i očima bebe, naročito u poslednjem trimestru trudnoće, kao i u prvih šest meseci života bebe, kada se ona uglavnom hrani majčinim mlekom, ukoliko majka može da doji. U tom periodu beba sve hranljive sastojke dobija iz majčinog mleka, čiji hranljivi sastav zavisi samo od ishrane majke.  

Zvanična preporuka je da dnevni unos DHA kod trudnica i dojilja ne bude ispod 200 mg , zbog vitalne važnosti odgovarajućeg unosa DHA za normalan razvoj mozga i funkcije vida kod beba. 

Kao i druge omega 3 masne kiseline, DHA se većinom nalazi u masnoj ribi, kao što su losos, tuna ili sardine. Stavovi i mišljenja oko unosa ribe tokom trudnoće su različiti. Oprez treba da postoji zbog porekla ribe i eventualnog zagađenja. 

PreMama duo Active dodatak ishrani sadrži 200 mg DHA u jednoj kapsuli, kako bi se obezbedio preporučeni dnevni unos za majku i bebu. 

Vidi više

Saveti za mame

...

Dojenje i bol: kako to prevazići?

Dojenje je jedan od najprirodnijih, normalnih procesa koje žena može iskusiti tokom svog života. To je prelep trenutak povezivanja majke i deteta. Stručnjaci savetuju majkama isključivo dojenje deteta najmanje 6 meseci i da nastave da dohranjuju svoje dete majčinim mlekom do 2 godine.

Majčino mleko je idealna hrana za bebe. Sadrži hranljive materije potrebne za pravilan rast i razvoj bebe, kao i antitela koja štite bebu. Osim što je dobro za bebu, dojenje je dobro i za majku.

Međutim, nekim majkama dojenje može predstavljati izazov, pa tako neke imaju probleme kao što su nelagodnost i bol tokom procesa dojenja. Budite strpljivi, to je sve očekivano, jer i mami i bebi treba vremena da se naviknu na proces dojenja, ali nakon što uspiju, dalje sve ide glatko.

Koji su izazovi dojenja?

Postoji više izazova za majku koja doji, posebno ako kroz sve to prolazi prvi put. Navešćemo neke:

  • Prepunjenost dojki je veliki izazov za većinu dojilja. Kada se grudi prepune mlekom, mogu biti tvrde i veoma bolne. To se najčešće dešava u prvim danima dojenja, kada bebi zapravo treba veoma malo mleka, ali vrlo često. Razlog može biti i prekomerna proizvodnja mleka dok se ne uspostavi balans između potražnje i proizvodnje ili jednostavno beba u početku može nepravilno da sisa.
  • Ukoliko beba nepravilno hvata bradavicu tokom sisanja, to može izazvati bol ili čak krvarenje bradavica, što takođe izaziva dodatnu nelagodnost i bol.
  • Začepljeni mlečni kanali su jedan od čestih razloga za bolne grudi kod dojilja. Ako se mlečni kanali u dojkama ne dreniraju pravilno, mogu se začepiti, što je takođe neprijatno i bolno iskustvo. Možete osetiti kvržicu na mestu gde je mlečni kanal blokiran. Ne brinite, to je normalno. Međutim, ako se začepljeni kanal ne izdrenira (iscedi), to može dovesti do mastitisa (upale mlečnih žlezda i kanalića), što takođe može biti prilično nelagodno i bolno iskustvo.
  • Mastitis je zapaljenje tkiva dojke koje ponekad može uključivati i infekciju. Posledice su otok, bol u dojkama i crvenilo, što može biti prilično teško za majku. Mastitis takođe može izazvati simptome slične gripu sa temperaturom, a bol je obično intenzivniji od bola kod začepljenih mlečnih kanala. Obavezno se obratite svom lekaru ako sumnjate da imate mastitis. Možda će Vam trebati dodatna terapija, kao što su antibiotici.

Šta možete učiniti da smanjite verovatnoću pojave bolova tokom dojenja?

Postoji više stvari koje možete učiniti da smanjite bol tokom dojenja u zavisnosti od situacije.

  • Prvenstveno, možda zvuči kontraintuitivno, ali u većini slučajeva morate da pregurate bol i da nastavite sa dojenjem. Vašim bradavicama možda treba malo vremena da očvrsnu nakon čega je dojenje bezbolan process.
  • Najvažnije je obezbediti da beba dobro i pravilno drži bradavicu tokom sisanja, jer nepravilan prihvat može da izazove ranice na bradavicama, a potom i ostale prateće probleme i naravno bol.
  • Kada imate začepljen mlečni kanal, topao tuš i nežna masaža bolne dojke mogu biti veoma efikasni za dreniranje začepljenih kanala i ublažavanje bolova. Toplina tuša i pritisak masaže podstiču protok mleka i mogu sprečiti ozbiljniji problem kao što je mastitis. Kada se dojke dobro izmasiraju i iscede više puta tokom prvih dana dojenja, kada se svi kanalići kojima teče mleko u dojkama ,,razrade’’ i kada se uspostavi redovno dojenje, ovaj problem biva potpuno prevaziđen.
  • Ukoliko količina mleka još nije izbalansirana sa potrebama bebe, izmuzavanje pomoću pumpice nakon podoja, može dodatno stimulisati produkciju mleka, osigurati drenažu mlečnih kanalića, a ovo izmuzeno mleko može poslužiti za dodatnu dohranu bebe ili ako se zamrzne, sačuvati za kasnije.
  • Pored toga, možete nabaviti dobru kremu za bradavice. Preterano suve bradavice mogu ispucati i biti bolne, a dobra krema za bradavice može ublažiti bol, nelagodnost, kao i prevenirati rizik od pojave ragada (ispucale kože) oko bradavica. Prevencija ragada je važna jer one mogu biti i dodatni uzrok mastitisa. Većina krema, namenjenih za negu bradavica, napravljena je od 100% lanolina i bezbedna je za bebe. Najbolje je bradavice nakon dojenja oprati, osušiti i namazati melemom za bradavice da bi se melem što duže zadržao između podoja. Takođe pre podoja možete oprati bradavice, iako su ovi melemi bezbedni za bebe.
  • Dojilje takođe mogu da investiraju u kvalitetne grudnjake za dojenje, izrađene od prirodnih materijala (npr. pamuk) i koji se lako mogu pričvrstiti i skinuti kada je to potrebno.

Ne odustajte! Biće sve lakše i lepše!

Drage dojilje, nemojte odustati! Prvi dani Vašeg puta dojenja mogu izgledati teško, ali važno je da budete uporne i istrajne, jer problemi koji mogu da se pojave na početku, kada se prevaziđu, više ništa neće ometati podoj.  Naravno, potražite stručnu medicinsku pomoć kad god Vam zatreba i sledite savete. Dojenje je u početku najizazovnije, ali kako se Vi i Vaša beba naviknete na to, to će postati lakše i prijatnije iskustvo, bez bolova i problema. Ovaj trud se višestruko isplati. Dojenje je i ušteda Vašeg vremena, koje ne morate trošiti na sterilizaciju i pripremanje bočica sa mlečnom formulom za bebu. Očuvanje dojenja koje je tako dragoceno za bebu, takođe će i Vama olakšati hranjenje bebe jer ništa bolje i lakše od uvek spremnog, toplog, svežeg mleka.

Vidi više
Vidi više