...

Trudnoća i posao

Trudnoća je period velikih fizičkih i hormonskih promena, ali za većinu žena ona ne znači automatski prestanak rada. Mnoge trudnice mogu bezbedno da nastave sa svojim uobičajenim poslovnim obavezama sve do kasnijih faza trudnoće, pod uslovom da su trudnoća i zdravstveno stanje uredni i da radno mesto ne uključuje rizike koji mogu ugroziti majku ili bebu.

Ipak, određene promene u načinu rada često su poželjne. Umor, mučnina, bolovi u leđima, oticanje nogu, češća potreba za odlaskom u toalet i smanjena tolerancija na dugotrajno stajanje ili sedenje mogu učiniti radni dan zahtevnijim nego ranije. Zbog toga je važno prilagoditi radne uslove individualnim potrebama trudnice.

Koji poslovi zahtevaju poseban oprez?

Stepen rizika tokom trudnoće zavisi od prirode posla. Posebnu pažnju treba obratiti na rad koji uključuje:

· podizanje i prenošenje teških tereta,

· dugotrajno stajanje ili višesatno sedenje bez pauze,

· česta saginjanja, uvrtanja tela ili rad u neprirodnom položaju,

· izloženost hemikalijama, isparenjima, prašini ili drugim potencijalno štetnim supstancama,

· jonizujuće zračenje i druge profesionalne izvore zračenja,

· visoke temperature, izrazitu hladnoću ili snažne vibracije,

· povećan rizik od padova i povreda,

· kontakt sa određenim infektivnim agensima,

· izrazito fizički naporan rad ili veoma duge smene.

U takvim situacijama potrebno je proceniti rizike konkretnog radnog mesta i, kada je potrebno, privremeno izmeniti radne zadatke ili uslove rada.

Pravilno sedenje i rad za računarom

Kancelarijski posao se uglavnom smatra bezbednim tokom uredne trudnoće, ali višesatno sedenje može doprineti bolovima u leđima, ukočenosti i oticanju nogu.

Radno mesto treba podesiti tako da leđa imaju dobru potporu, a stopala stabilan oslonac. Po potrebi se može koristiti mali oslonac za stopala ili jastučić za donji deo leđa.

Posebno je važno izbegavati više sati rada u potpuno istom položaju. Kratko ustajanje, istezanje ili nekoliko minuta hodanja u pravilnim intervalima mogu značajno smanjiti nelagodnost.

Monitor treba da bude postavljen tako da nema potrebe za dugotrajnim savijanjem vrata, dok tastatura i miš treba da budu dovoljno blizu da ramena ostanu opuštena.

Dugotrajno stajanje

Poslovi u trgovini, zdravstvu, ugostiteljstvu, proizvodnji i brojnim drugim oblastima mogu zahtevati višesatno stajanje.

Tokom trudnoće ono može postati znatno napornije zbog promena u cirkulaciji, opterećenja kičme i dodatne telesne težine. Kada je moguće, periode stajanja treba smenjivati sa sedenjem i kraćim odmorima.

Udobna obuća sa stabilnim đonom posebno je važna, kako zbog zamora tako i zbog smanjenja rizika od pada.

Podizanje tereta

Kako trudnoća napreduje, menja se centar ravnoteže tela, dok ligamenti postaju elastičniji. Zbog toga podizanje težih predmeta može dodatno opteretiti kičmu i povećati rizik od povreda.

Treba izbegavati naglo podizanje velikih tereta, naročito sa poda, kao i nošenje teških predmeta na većim udaljenostima.

Kada se lakši predmet podiže, poželjno je savijati kolena, držati predmet što bliže telu i izbegavati istovremeno podizanje i uvrtanje trupa.

Tačna ograničenja ne treba određivati samo prema jednom univerzalnom broju kilograma, jer bezbedno opterećenje zavisi od faze trudnoće, zdravstvenog stanja, učestalosti podizanja i uslova konkretnog radnog mesta.

Pauze su deo bezbednog rada

Tokom trudnoće potreba za odmorom može biti veća nego ranije. Kraće i češće pauze često su korisnije od jednog dugog odmora.

Tokom pauze može se prošetati nekoliko minuta, promeniti položaj tela, uraditi blago istezanje, popiti vodu ili pojesti manji obrok.

Redovan unos tečnosti naročito je važan, čak i kada češći odlasci u toalet tokom trudnoće mogu delovati nepraktično.

Ishrana tokom radnog dana

Mučnina, pad energije i promenjen apetit česti su tokom trudnoće. Umesto veoma velikih i teških obroka, nekim trudnicama više odgovara nekoliko manjih obroka raspoređenih tokom dana.

Korisno je unapred obezbediti užinu i dovoljno vode, posebno na poslovima na kojima nije uvek moguće spontano napraviti pauzu.

Stres i umor na poslu

Bezbednost na radu nije povezana samo sa fizičkim opterećenjem.

Hroničan nedostatak sna, veoma dugo radno vreme, veliki psihički pritisak i odsustvo mogućnosti za odmor mogu značajno uticati na kvalitet života trudnice.

Dobra organizacija zadataka, realna očekivanja i pravovremena komunikacija sa kolegama i poslodavcem mogu pomoći da se rad nastavi uz manje iscrpljivanja.

Trudnoća nije period u kojem žena mora potpuno da izbegava napor, ali nije ni vreme za ignorisanje izraženog umora i drugih signala koje telo šalje.

Noćni i smenski rad

Neke trudnice bez većih teškoća nastavljaju sa smenskim radom, dok drugima promene ritma spavanja i noćne smene postaju znatno napornije.

Ako se javljaju izrazita iscrpljenost, nesanica, vrtoglavice ili druge tegobe, potrebno je razgovarati sa lekarom o tome da li je promena radnog vremena opravdana.

Procena uvek treba da bude individualna, posebno kod rizičnih trudnoća.

Kada je potrebno odmah prekinuti rad i potražiti savet lekara?

Bez obzira na vrstu posla, određeni simptomi tokom trudnoće zahtevaju medicinsku procenu.

Posebnu pažnju treba obratiti na vaginalno krvarenje, curenje tečnosti, jake ili neuobičajene bolove u stomaku, redovne bolne kontrakcije, izraženu vrtoglavicu ili gubitak svesti, otežano disanje, jak bol u grudima, naglo izraženo oticanje, jaku glavobolju ili druge nagle i intenzivne simptome.

U kasnijoj trudnoći razlog za konsultaciju sa lekarom može biti i primetno smanjenje uobičajenih pokreta bebe.

U takvim situacijama prioritet nije završavanje radne smene, već procena zdravstvenog stanja.

Svaka trudnoća je drugačija

Ne postoji jedno pravilo koje važi za svaku trudnicu.

Žena koja radi kancelarijski posao i ima potpuno urednu trudnoću može imati sasvim drugačije potrebe od trudnice koja radi fizički zahtevne poslove, stoji osam sati dnevno ili je izložena potencijalno štetnim materijama.

Dodatne mere opreza mogu biti potrebne kod višeplodne trudnoće, prethodnih komplikacija, određenih hroničnih bolesti ili komplikacija koje se pojave tokom same trudnoće.

Zbog toga odluke o značajnijem ograničenju rada, promeni radnog mesta ili privremenom odsustvu sa posla treba donositi u konsultaciji sa lekarom i, kada je potrebno, stručnjacima medicine rada.

Poslodavac i bezbedno radno okruženje

Dobra komunikacija između trudnice i poslodavca može rešiti veliki broj problema pre nego što oni postanu ozbiljni.

Ponekad su dovoljne male izmene: dodatne pauze, mogućnost povremenog sedenja, prilagođavanje radnog stola, izbegavanje podizanja tereta ili privremeno raspoređivanje na drugačije zadatke.

Kod radnih mesta sa profesionalnim rizicima potrebna je detaljnija procena i primena odgovarajućih mera zaštite.

Zaključak

Uredna trudnoća najčešće je kompatibilna sa nastavkom profesionalnog života.

Cilj bezbednog rada tokom trudnoće nije potpuno uklanjanje fizičke aktivnosti niti automatsko odsustvo sa posla, već stvaranje uslova u kojima trudnica može da radi bez nepotrebnog rizika i prekomernog opterećenja.

Redovne pauze, pravilna ergonomija, dovoljno tečnosti, izbegavanje rizičnih izlaganja i prilagođavanje fizičkog opterećenja predstavljaju osnovu bezbednijeg radnog dana.

Najvažnije je, međutim, pratiti sopstveno stanje. Kada određeni posao ili uslovi rada izazivaju tegobe, ili kada postoji medicinski razlog za dodatni oprez, savet ginekologa i lekara medicine rada treba da ima prednost nad opštim preporukama.

Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za individualni medicinski savet ili procenu bezbednosti konkretnog radnog mesta.

Pogledajte povezane tekstove

Saveti za mame

...

Bezbedna ishrana tokom trudnoće

Trudnoća ne znači da morate potpuno promeniti svoj način ishrane ili da treba da se pridržavate komplikovanih pravila. Najvažnije je da birate raznovrsne i nutritivno vredne namirnice, ali i da obratite više pažnje na njihovo poreklo, čuvanje i pripremu.

Određene namirnice mogu sadržati bakterije, parazite ili štetne materije koje kod odrasle osobe najčešće izazivaju prolazne tegobe, ali tokom trudnoće mogu predstavljati veći rizik za majku i bebu. Zato bezbedna ishrana ne podrazumeva samo pitanje šta jedete, već i kako je hrana pripremljena.

Dobro termički obradite meso i jaja

Sirovo i nedovoljno pečeno meso može sadržati bakterije i parazite, među kojima je i Toxoplasma gondii, uzročnik toksoplazmoze. Nova infekcija tokom trudnoće može se preneti na bebu, zbog čega bi meso trebalo da bude potpuno termički obrađeno, bez sirovih ili ružičastih delova. Konzumacija sirovih jaja, može dovesti do opasnosti od infekcije bakterijom Salmonella typhi.

Izbegavajte:

· sirovo i polusirovo meso;

· nedovoljno pečeno mleveno meso i burgere;

· sirove kobasice i proizvode od nedovoljno obrađenog mesa;

· sirova ili nedovoljno kuvana jaja;

· jela pripremljena od sirovih ili nedovoljno termički obrađenih nepasterizovanih jaja, poput domaćeg majoneza, pojedinih kremova i poslastica.

Jaja treba kuvati ili peći dok i belance i žumance ne budu čvrsti. Posle pripreme sirovog mesa operite ruke, noževe, daske za sečenje i radne površine toplom vodom i deterdžentom.

Izbegavajte nepasterizovano mleko i rizične sireve

Nepasterizovano mleko i proizvodi napravljeni od njega mogu sadržati bakteriju Listeria monocytogenes. Listerioza je retka, ali tokom trudnoće može imati ozbiljne posledice čak i kada majka ima blage simptome.

Proverite deklaraciju i birajte mleko, jogurt i sireve napravljene od pasterizovanog mleka. Poseban oprez potreban je kod mekih sireva sa plesnima i sireva sa plavim venama. Ovakve sireve jedite samo kada su dobro termički obrađeni, odnosno zagrejani sve dok ne budu sasvim vrući.

Budite oprezni sa paštetama, narescima i gotovim salatama

Ovi proizvodi se mogu podeliti u 2 kategorije:

Industrijski sterilizovane i rashlađene.

Rashlađene paštete i mesni namazi, mesni naresci, viršle, su oni koji se od procesa proizvodnje moraju čuvati u frižideru, mogu biti izloženi kontaminaciji bakterijom Listerija monocytogenes i nakon proizvodnje.

Industrijski sterilizovane paštete, naresci, namazi u konzervi ili drugoj neotvorenoj ambalaži, koje se do otvaranja čuvaju na sobnoj temperaturi, ne spadaju u istu rizičnu grupu.

Kod njih treba voditi računa da kada se otvore, a nisu potpuno iskorišćene, da onaj deo koji bi se stavio u frižider radi čuvanja do sledećeg konzumiranja, više nije sterilan, pa je preporuka pojesti odmah po otvaranju, a ostatak baciti.

Kupovne salate sa majonezom, mesom, tunjevinom ili jajima zamenite sveže pripremljenom domaćom salatom, koju ćete pojesti ubrzo nakon pripreme.

Riba je korisna – ali je važno koju birate

Ribu ne treba potpuno izbaciti iz ishrane. Ona obezbeđuje kvalitetne proteine i korisne omega-3 masne kiseline, uključujući DHA, koja je važna za normalan razvoj mozga i vida bebe.

Tokom trudnoće preporučuje se biranje različitih vrsta ribe sa nižim sadržajem žive, dva do tri puta nedeljno. Dobri izbori mogu biti losos, sardina, pastrmka, oslić.

Sirova riba, suši sa sirovom ribom, sirove školjke i hladno dimljeni morski proizvodi nose dodatni mikrobiološki rizik. Birajte ribu koja je sveža, pravilno čuvana i dobro termički obrađena.

Temeljno perite voće i povrće

Voće i povrće važan su deo uravnotežene ishrane u trudnoći, ali ih pre konzumacije treba dobro oprati pod mlazom vode – čak i kada planirate da uklonite koru.

Zemlja na povrću može sadržati mikroorganizme i parazite, dok se bakterije sa kore mogu preneti na jestivi deo prilikom sečenja. Bacite oštećene i trule delove, a gotove salate jedite samo ako ste sigurni da su pravilno oprane i čuvane.

Nije potrebno prati voće i povrće sapunom ili deterdžentom. Dovoljni su čista tekuća voda, pažljivo trljanje površine i čiste ruke.

Alkohol izbacite, a kofein ograničite

Tokom trudnoće najsigurniji izbor je potpuno izbegavanje alkohola. Nije utvrđena količina niti period trudnoće u kojem bi konzumiranje alkohola bilo bez rizika za bebu.

Kofein nije potrebno uvek potpuno izbaciti, ali njegov ukupan dnevni unos ne bi trebalo da bude veći od 200 mg. Kofein se, osim u kafi, nalazi i u crnom i zelenom čaju, energetskim napicima, pojedinim gaziranim pićima i čokoladi.

Količina kofeina u jednoj šoljici može se znatno razlikovati u zavisnosti od vrste kafe, veličine šoljice i načina pripreme. Zbog toga računajte ukupan unos iz svih napitaka i namirnica tokom dana, a ne samo broj popijenih kafa.

Izbegavajte džigericu i višak vitamina A

Džigerica, proizvodi od džigerice i ulje jetre bakalara mogu sadržati velike količine vitamina A u obliku retinola. Prekomeran unos retinola tokom trudnoće može biti štetan za razvoj bebe, zbog čega se ove namirnice i dodaci ne preporučuju trudnicama.

Prilikom izbora dodatka ishrani proverite njegov sastav. Nemojte istovremeno kombinovati više multivitaminskih preparata, jer tako možete nenamerno uneti preveliku količinu pojedinih vitamina i minerala.

Ne uzimajte biljne preparate na svoju ruku

Oznaka „prirodno“ ne znači automatski da je neki proizvod bezbedan tokom trudnoće. Za mnoge biljne preparate, čajeve, tinkture i etarska ulja nema dovoljno podataka o bezbednosti kod trudnica.

Pre nego što počnete da koristite bilo koji dodatak ishrani ili biljni preparat, proverite sa svojim ginekologom ili farmaceutom da li je odgovarajući za Vas. Ovo pravilo važi i za proizvode koje ste redovno koristili pre trudnoće.

Četiri jednostavna pravila bezbedne pripreme hrane

Veliki broj rizika možete smanjiti pridržavanjem četiri jednostavna pravila:

Operite – redovno perite ruke, voće, povrće, pribor i radne površine.

Odvojite – sirovo meso, ribu i jaja držite odvojeno od gotove hrane.

Termički obradite – hranu kuvajte i pecite dovoljno dugo, bez sirovih delova.

Ohladite – kvarljivu hranu što pre stavite u frižider i nemojte je dugo ostavljati na sobnoj temperaturi.

Redovno proveravajte rok upotrebe, temperaturu frižidera i stanje ambalaže. Hranu koja ima neobičan miris, ukus ili izgled nemojte probati kako biste proverili da li je pokvarena.

Šta ako ste već pojeli nešto rizično?

Nemojte odmah paničiti. To što ste jednom pojeli neku od navedenih namirnica ne znači da će se sigurno pojaviti infekcija ili problem.

Obratite se lekaru ukoliko nakon konzumiranja sumnjive hrane dobijete povišenu temperaturu, izraženu malaksalost, bolove u mišićima, uporno povraćanje, dijareju, jake bolove u stomaku ili znake dehidratacije. Lekaru recite šta ste jeli i kada, naročito ako ste saznali da je proizvod povučen iz prodaje zbog moguće kontaminacije.

Bezbedna ishrana ne mora biti komplikovana

Većina namirnica može se bezbedno konzumirati tokom trudnoće kada je sveža, pravilno čuvana, dobro oprana i dovoljno termički obrađena. Cilj nije da svaki obrok prati osećaj straha, već da jednostavnim navikama smanjite rizik i istovremeno obezbedite raznovrsnu ishranu sebi i svojoj bebi.

PreMama duo Active je posebno formulisan dodatak ishrani za žene koje planiraju trudnoću, trudnice i dojilje, koji sadrži aktivnu folnu kiselinu, vitamine, minerale i omega-3 masne kiseline DHA i EPA. Koristi se uz redovnu, raznovrsnu i uravnoteženu ishranu, u skladu sa preporučenim načinom upotrebe.

PreMama duo Active – zna šta je potrebno budućoj mami!

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne može zameniti individualni savet ginekologa, lekara ili nutricioniste. Posebne preporuke mogu biti potrebne trudnicama sa alergijama, hroničnim bolestima, gestacijskim dijabetesom ili drugim zdravstvenim stanjima.

Vidi više
Vidi više